Djeca i mediji
Današnja djeca se rađaju kao tzv. digitalni urođenici što znači da odrastaju uz medije, posebno digitalne. Oni su dio djetetovog okruženja od samog početka što utječe na njegov rast i razvoj. Polazeći od toga da su djeca od samog rođenja okružena medijima, mnogi roditelji postavljaju si pitanje koja je uloga medija u životu djeteta. Djecu je danas nemoguće odvojiti od medija, a to zapravo ne bi ni trebalo činiti. Bitno je naći neku granicu te medije koristiti umjereno i u pozitivne svrhe. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da do druge godine djeca uopće ne bi trebala koristiti ekrane, dok bi do polaska u školu trebala koristiti najviše 2 sata dnevno.
Obitelj je mjesto gdje se odlučuje s kojim će medijima dijete doći u doticaj te koju će važnost oni imati. Djeca su aktivni korisnici medija - reagiraju na njih, osjećaju ih i iz njih stvaraju svoje vlastite spoznaje, stoga je veoma bitna kvaliteta i primjerenost sadržaja kojima su izloženi. U današnje vrijeme gotovo je nemoguće dijete sasvim odvojiti od ekrana, ali je važno da upotreba ekrana u obitelji i djetetovo vrijeme provedeno pred njima ne ometa vrijeme koje provodi s roditeljima u interakciji licem u lice.
TELEVIZIJA
Televizija je „prozor u svijet“, ujecajan medij putem kojeg djeca mogu puno naučiti, saznati i razvijati svoje kognitivne vještine. Slike su dinamične, efektne i privlačne gledatelju, a djeca oponašaju ono što vide. Kao što oponašaju pozitivna ponašanja iz medija, također oponašaju i nasilna, agresivna ponašanja koja su vrlo često zastupljena u medijima pa i među njihovim omiljenim junacima s kojima se djeca poistovjećuju, a koji nisu kažnjeni za nasilje koje su počinili, već su za njega nagrađeni i smatraju se pozitivnim junacima jer se bore protiv zla i uništavaju ga. S djecom treba razgovarati o sadržajima koje gledaju te televiziju ne bi trebalo koristiti kao dadilju.
VIDEOIGRICE
Sve su važniji dio djetinjstva i igre, osobito dječacima koji su aktivniji gameri od djevojčica. Oko polovice djece u dobi od 0 do 8 godina igra videoigre barem povremeno. Djeca pomoću videoigara ulaze u svijet mašte - mogu igrati, eksperimentirati i ulaziti u druge dimenzije gdje ne vrijede prirodni zakoni i logika.
NASILNI SADRŽAJI
Nasilni sadržaji potencijalno su štetni jer izazivaju tjelesnu pobuđenost i emocionalno uzbuđenje, uče djecu agresivnim ponašanjima, potiču ih na njihovo oponašanje te ih čine neosjetljivima na nasilje, osobito videoigrice.
Na temelju brojnih istraživanja može se zaključiti kako izloženost nasilju u medijima povećava vjerojatnost pojave agresivnog ponašanja kod gledatelja. No, to ne znači da je medijsko nasilje nužan i jedini uvjet za pojavu nasilja.
Iako učinak medija može biti negativan, treba iskoristiti pozitivne učinke koje nam oni omogućuju. Mediji bi djeci trebali biti jedan od alata za igru i učenje, ali nikako ne zamjena za interakciju i igru u obitelji i s prijateljima. Vrtići i škole također koriste pozitivne učinke medija kako bi djeca proširila svoja znanja i spoznaje. No, u razvoju medijske pismenosti glavnu ulogu ima obitelj, odnosno roditelji koa primarni odgojitelji.
ZADAĆA RODITELJA:
♦ Pokažite interes i znajte s kojim medijima vaše dijete ima doticaj. Razgovarajte s djetetom o sadržajima koji ga zanimaju. Zajedno s djetetom potražite neke kvalitetne medijske sadržaje koji su u sferi njegova interesa te koji su primjereni za njegovu dob. Zajedno pogledajte neki crtić ili film s djetetom te zatim popričajte s njim o sadržajima koje je vidjelo te ima li nešto što nije razumjelo ili što ga je uznemirilo.
♦ Postavite granice
Uloga roditelja je ograničiti djetetu upotrebu medija te odabrati sadržaje koji su primjereni za dijete. S djetetom dogovorite pravilo koliko dnevno smije koristiti medije ( gledati crtiće, igrati igrice i sl.). Dogovorite se u kojem dijelu dana će koristiti medije te budite u tome dosljedni. Također, ponudite djetetu druge mogućnosti i sadržaje kojima može ispuniti svoje vrijeme (razne aktivnosti, igra s prijateljima, sportske aktivnosti, odlazak u prirodu i sl.).
♦ Budite oprezni
Sve češće djeca imaju televizor u dječjoj sobi, mobitele, tablete i druge uređaje te prate sadržaje kojih roditelji nisu svjesni. Ili gledaju neki film pa krene neki sadržaj koji im nije primjeren. Roditelji djece predškolske dobi trebali bi nadzirati i promatrati upotrebu medija djeteta. Poželjno je djeci ponuditi na izbor nekoliko njima primjerenih sadržaja. Djeca će rado prihvatiti što im odrasli nude te porazgovarajte s njima i pratite njihove interese. Zadatak je roditelja pratiti interakciju djeteta i procijeniti koji su sadržaji primjereni.
♦ Naučite djecu kritički razmišljati i propitivati
Razgovarajte s djetetom o sadržaju koje je gledalo. Postavljajte mu pitanja i potičite ga na razmišljanje, da ne vjeruje svemu što vidi i čuje u medijima. To je alat koji će djetetu biti potreban i u budućnosti. Roditelji predstavljaju modele koji zajedno s djetetom mogu propitivati određene sadržaje i situacije. Ali, pritom treba voditi računa o primjerenosti teme djetetovoj dobi.
♦ Budite model!
Roditelj je glavni model djetetu. Ono oponaša ono što vidi. Stoga je bitno kako se mi kao roditelji ponašamo, jer djeca više vjeruju onome što vide nego onome što govorimo. Promatraju koliko često roditelji gledaju u mobitel, na koji način ga koriste, prekidaju li aktivnost ili razgovor čim im dođe poruka, prate koje emisije i filmove roditelji gledaju. Sve to utječe na dijete i na njegov odnos prema medijima. Važno je da sami roditelji žive vrijednosti koje zagovaraju i kojima žele poučiti djecu.
♦ PORUKA DJETETU ☺
Važan si, važno mi je što se s tobom zbiva i tu sam ako ti zatrebam!
DOBNE OZNAKE
Sadržaji u kojima je zastupljeno verbalno ili fizičko nasilje, njegove posljedice i opisi nasilja ne smiju se emitirati u programima namijenjenima djeci. U radijskim programima preporučuje se posebna urednička pažnja kada je riječ o izboru glazbe u dijelovima dana kada je vjerojatno da program slušaju i djeca. Preporuka je da se tada ne emitira glazba koja sadrži vulgaran i/ili diskriminatorni rječnik, snažne seksualne psovke ili aluzije, opise nasilja, okrutne prijetnje ili poziv na agresiju, odnosno nasilno djelovanje.
Televizije moraju vizualnim grafičkim simbolima 12, 15 ili 18 u gornjem kutu ekrana označiti programe potencijalno štetne za djecu.
Roditelji često u znatnoj mjeri pozornost posvećuju odabiru filmova i televizijskog programa, ali pritom zanemaruju dobnu primjerenost videoigara i vrijeme koje dijete provede igrajući videoigre. U Hrvatskoj nisu regulirane klasifikacijske dobne oznake za videoigre. Stoga preporučujemo korištenje europskog klasifikacijskog dobnog sustava PEGI. Obvezatno obratite pozornost na pakiranja videoigara i dobne oznake 3, 7, 12, 16 ili 18 koje na njima označavaju kojoj je dobnoj skupini namijenjena pojedina videoigra.
IZVORI I KORISNI LINKOVI
TRAŽILICE ZA DJECU
https://www.alarms.org/kidrex/
https://www.kiddle.co/
PROVJERENI SADRŽAJI ZA DJECU-POČETNIKE
http://www.ict-aac.hr
https://www.artrea.com.hr/onlinepredskola.html
http://www.pjesmicezadjecu.com/
https://www.gabrielsseeds.eu/user/LearningAPPs
PROVJERA PRIMJERENOSTI IGARA I MEDIJSKOG SADRŽAJA
⸰ PEGI sustav https://pegi.info/
⸰ Common Sense Media https://www.commonsensemedia.org/
IZVORI KORISNIH INFORMACIJA
⸰ Medijska pismenost- abeceda za 21.stoljeće
https://www.medijskapismenost.hr/
⸰ Centar za sigurniji internet
https://csi.hr/
⸰ Kid Smart
https://www.childnet.com/resources/looking-for-kidsmart
⸰ Agencija za elektroničke medije
https://www.aem.hr/publikacije-aem/
Ispiši stranicu
